{"id":541,"date":"2016-12-12T08:24:10","date_gmt":"2016-12-12T07:24:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/?p=541"},"modified":"2016-12-16T11:13:06","modified_gmt":"2016-12-16T10:13:06","slug":"o-kronici-obitelji-mandic","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/o-kronici-obitelji-mandic\/","title":{"rendered":"O Kronici obitelji Mandi\u0107…"},"content":{"rendered":"

Tijekom pro\u0161log mjeseca \u010dlan na\u0161e Udruge Oleg Mandi\u0107 napisao je za jedan internetski portal \u010dlanak sa opisom dva skora\u0161nja doga\u0111aja u kojima je u\u010destvovala i na\u0161a Udruga. Nastavno prenosimo \u010dlanak u cijelosti:<\/p>\n

PRO\u0160LOST POMA\u017dE U FORMIRANJU BUDU\u0106NOSTI<\/strong><\/em>
\nNa po\u010detku ove pisanije suo\u010den sam sa svojevrsnim problemom\u2026
\nRe\u010deno mi je da je tema godi\u0161njaka \u201ePogled u budu\u0107nost\u201c. Mene pak obje\u0111uju da previ\u0161e \u0161urujem sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. I kako sad uskladiti ta dva antipoda? Napisati ne\u0161to suvislo bez pada u kontradikciju?<\/p>\n

\"Oleg
Oleg Mandi\u0107 i Oleg Mandi\u0107 ml. na groblju u Voloskom posjetili su grob Mandi\u0107evih<\/figcaption><\/figure>\n

Po\u010deo sam analizirati\u2026 Poznaju me po Auschwitzu. Potpisao sam sijaset projekata sa predznakom \u2013 Antifa\u0161izam. A u zadnje sam se vrijeme bavio Mandi\u0107ima, svojim genetskim stablom i svojim precima sve tamo od po\u010detka 19. stolje\u0107a. Reklo bi se da sam zaista zagrezao u vremena kojih, tako reku\u0107, vi\u0161e nema.
\nAli s druge strane nepopravljivi sam optimista. Pozitivizam mi je u krvi. U napola punoj \u010da\u0161i nikada ne zapa\u017eam onu praznu polovicu. Mirko, domar opatijske \u201eZore\u201c mi ka\u017ee: \u201eSva\u0161ta ste pregrmjeli u svojih 80 i kusur godina ali uvijek vas vidim i na televiziji i na cesti sa \u0161irokim osmjehom dobre volje \u2013 kako to?\u201c. I kad bolje razmislim Mirko je u pravu. U svakoj \u0107u nevolji tra\u017eiti tra\u010dak dobroga. Veselim se onome \u0161to \u0107e do\u0107i \u2013 ostalo je to valjda iz logorskih vremena kada si sre\u0107u nalazio u tome da \u017eiv do\u010deka\u0161 sutra\u0161nji dan. \u017divot di\u0161em punim plu\u0107ima.
\nDa, da\u2026 Svijetla budu\u0107nost u koju smo se kleli u nekim ranijim vremenima, ali i svaka druga, potje\u010de neumitno iz neke pro\u0161losti, a na nama je da najbolje \u0161to znamo, izvr\u0161imo svojevrsnu selekciju i od pro\u0161losti zadr\u017eimo samo ono vrijedno, dobro i lijepo. Nekada \u0107e to biti samo uspomena, ali ipak, ste\u010deno iskustvo trebalo bi da nas prati. A o na\u0161em umije\u0107u ovisi koliku \u0107emo koli\u010dinu tog iskustva uspjeti prenijeti i iskoristiti. Drugim rije\u010dima kako \u0107emo poslo\u017eiti kockice u na\u0161oj glavi.<\/p>\n

\"Meditacija
Meditacija na kraju zloglasne \u017eeljezni\u010dke rampe u Auschwitz-Birkenau (2008.)<\/figcaption><\/figure>\n

Ja sam na primjer u tome bio dosta uspje\u0161an. Imao sam prekrasan \u017eivot. I to zahvaljuju\u0107i Auschwitzu. Tamo sam kao dje\u010dak pro\u017eivio i pre\u017eivio apokalipsu. A ve\u0107 u tinejd\u017eerskoj sam dobi shvatio da mi se nikada u \u017eivotu vi\u0161e ne mo\u017ee tako ne\u0161to zlog i stravi\u010dnog desiti. Sve predispozicije za sretan \u017eivot bile su tu. Zla je svakako i u mom daljnjem \u017eivotu bilo. Ali ja ga takovim nisam do\u017eivljavao, jer sam ga uvijek uspore\u0111ivao sa onim ve\u0107 pro\u017eivljenim \u2013 Au\u0161vicom. Zlo, naime, nije zlo samo po sebi nego zato \u0161to ga mi takovim percipiramo. U mom slu\u010daju formula je bila jednostavna: Auschwitz je gornja mjera za Zlo. Pre\u017eivjev\u0161i ju u dobi od 11 godina nije bilo \u0161ansi da mi se i\u0161ta ru\u017enije vi\u0161e desi u \u017eivotu. O\u010dito sam ste\u010deno iskustvo u ranoj \u017eivotnoj dobi maksimalno uspje\u0161no iskoristio u svom daljnjem \u017eivotu.<\/p>\n

ZNANSTVENI SKUP O OBITELJI MANDI\u0106<\/strong><\/em><\/p>\n

Igraju\u0107i na moju sklonost istra\u017eivanju pro\u0161losti a ra\u010dunaju\u0107i i na stanovitu slavohlepnost,<\/p>\n

\"Akademik
Akademik Petar Str\u010di\u0107 na znanstvenom skupu<\/figcaption><\/figure>\n

uro\u0111enu u svakome od nas, prijatelj mi Petar Str\u010di\u0107, uva\u017eeni akademik, pred nekoliko je godina predlo\u017eio da otrgnemo zaboravu niz istaknutih osoba iz moje obitelji \u2013 Mandi\u0107. Prihvatio sam sa zadovoljstvom. Smatrali smo da je 2016. godina pogodna za to: 135 je godina od ro\u0111enja dr Ante Mandi\u0107a, mog djeda i 110 godina od ro\u0111enja mog tate prof. Olega Mandi\u0107a.
\nKrenuli smo u organizaciju Znanstvenog skupa. Nazvali smo ga \u00abMandi\u0107i \u2013 obitelj koja je obilje\u017eila jedno povijesno razdoblje\u00bb.<\/p>\n

\"S
S lijeva na Znanstvenom skupu: akademici Mladen Jura\u010di\u0107 i Petar Str\u010di\u0107, Gradona\u010delnik Ivo Dujmi\u0107 i njegov zamjenik Fernando Kirigin, te pro\u010delnik PG\u017d Goran Petrc<\/figcaption><\/figure>\n

Nosioci hvalevrijednog pothvata bili su Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli, Povijesno dru\u0161tvo Rijeka, Muzej grada Rijeke, Dr\u017eavni arhiv u Rijeci, Katedra za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i UABA Grada Opatije. A sve je to omogu\u0107ilo i financijski popratilo pokroviteljstvo Primorsko-goranske \u017eupanije te gradova Opatije i Kastva.
\nU Opatiji u Villi Antonio 14. listopada 2016. uz moderaciju Nevena \u0160anti\u0107a \u010duli smo slijede\u0107e uratke:
\nMatko Mandi\u0107 (1849-1915) \u2013 prosvjetitelj i lu\u010dono\u0161a (Ervin Dubrovi\u0107)
\nAnte Mandi\u0107 (1881-1959) \u2013 svjetonazorsko formiranje, I. i II. svjetski rat (Amir Muzur)
\nAnte Mandi\u0107 \u2013 opatijski NOO 1943. i namjesni\u0161tvo 1944\/1946. ( Zrinka Toli\u0107 Nikoli\u0107)
\nJosip Mandi\u0107 (1883-1959) \u2013 glazbena nota obitelji (Oleg O. Mandi\u0107)
\nOleg Mandi\u0107 st. (1906-1979) \u2013 \u017eivot i djelo (Petar Str\u010di\u0107)
\nOleg O. Mandi\u0107 (1933) \u2013 \u017eivot i djelo (Maja Poli\u0107)
\nOleg Mandi\u0107 ml. (1967) \u2013 kako i za\u0161to sam postao paleontolog (Oleg Mandi\u0107 ml.)
\n\u017dene u obitelji Mandi\u0107 (Iva Rin\u010di\u0107)
\nNespomenuti Mandi\u0107i \u2013 Frane, Igor, Niko, Egon itd (Neven \u0160anti\u0107)
\nPredstavljanje II izdanja knjige \u201eKronika obitelji Mandi\u0107\u201c (Franjo Butorac)
\nKronika obitelji Mandi\u0107<\/p>\n

\"Kronika
Kronika obitelji Mandi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

Mjesec dana poslije Znanstvenog skupa (18.XI.2016) odr\u017eali smo, u okviru Mjeseca Hrvatske knjige, za gra\u0111anstvo, u Opatiji, prezentaciju moje knjige. Dvorana Kulturnog doma \u201eZora\u201c bila je puna unato\u010d katastrofalnoj ki\u0161i koja je vani lijevala.
\nKronika obitelji Mandi\u0107 je moje djelo koje sam 2001. godine bio namijenio uspomeni mojih predaka. Razlo\u017eio sam bio razdoblje od 1840. do dana\u0161njih (2001.) dana. Kronika\u2026, obzirom na ograni\u010deni interes kod \u0161ireg \u010ditala\u010dkog puka za ovu vrst \u0161tiva imala je zadovoljavaju\u0107u pro\u0111u. Zadnjih 5-6 godina nije se vi\u0161e ni u antikvarijatu moglo je na\u0107i. Stoga sam iskoristio priliku i za Znanstveni skup o Mandi\u0107ima priredio Drugo pro\u0161ireno i dopunjeno izdanje. Dodao sam<\/p>\n

\"Pred
Pred po\u010detak Prezentacije \u2013 Paolo Palminteri, Marko Boras Mandi\u0107 i Oleg Mandi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

zbivanja zadnjih 15 godina i 80-tak ilustracija. Ukupno 100 stranica vi\u0161e.
\nPrezentaciju je organizirala Katedra \u010dakavskog sabora Opatija, a o knjizi su govorili akademik Str\u010di\u0107, autor predgovora u oba izdanja i Franjo Butorac, nakladnik oba izdanja. Prvog kao direktor Adami\u010da, Rijeka, a drugog kao vlasnik Naklade Kvarner, Rijeka. Izvatke iz knjige je \u010ditala Marija Trinajsti\u0107, a ja sam se fokusirao na dva detalja, po mom mi\u0161ljenju, manje razumljiva op\u0107instvu, odnosno \u010ditaocu: Me\u0111urazdoblje slobodne Opatije u okupiranoj Europi iz rujna 1943 i Kako to da sam upravo ja od dva miliona uznika bio zadnji koji je \u017eiv napustio Auschwitz.<\/p>\n

\"Marija
Marija Trinajsti\u0107, Petar Str\u010di\u0107, Oleg Mandi\u0107 i Franjo Butorac na predstavljanju knjige<\/figcaption><\/figure>\n

Dodatni zna\u010daj eventu su dodali svojom nazo\u010dno\u0161\u0107u zamjenik \u017eupana PG\u017d Boras Mandi\u0107, gradona\u010delnik Opatije Dujmi\u0107 koji je ubrao i veliki pljesak svojim improviziranim nadahnutim obra\u0107anjem, njegovi zamjenici Ga\u0161pari\u0107 i Kirigin, pa talijanski generalni konzul Palminteri, predsjednik antifa\u0161ista PG\u017d Tamarut, te brojni uglednici, vije\u0107nici i kulturnjaci.
\nKnjigu Kronika obitelji Mandi\u0107 mogu\u0107e je na\u0107i u rije\u010dkoj knji\u017eari RIBOOK ili izravnim obra\u0107anjem nakladniku ili autoru.<\/p>\n

* * *<\/p>\n

Sve izneseno kako na Znanstvenom skupu, tako i u knjizi zna\u010dajan je doprinos svih u\u010desnika da upravo na principima izre\u010denim na po\u010detku ovog \u010dlanka \u2013 na razmatranju pro\u0161losti kroje postulate korisne za budu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom pro\u0161log mjeseca \u010dlan na\u0161e Udruge Oleg Mandi\u0107 napisao je za jedan internetski portal \u010dlanak sa opisom dva skora\u0161nja doga\u0111aja u kojima je u\u010destvovala i na\u0161a Udruga. Nastavno prenosimo \u010dlanak u cijelosti: PRO\u0160LOST POMA\u017dE U FORMIRANJU BUDU\u0106NOSTI Na po\u010detku ove pisanije suo\u010den sam sa svojevrsnim problemom\u2026 Re\u010deno mi je da je tema godi\u0161njaka \u201ePogled u … <\/p>\n

Nastavi \u010ditati “O Kronici obitelji Mandi\u0107…”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=541"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":545,"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/541\/revisions\/545"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.uaba-opatija.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}