Igor Jovanović, Pula:
Stalni Forum antifašista i antifašističkih boraca i Instituta za povijest jadransko-jonskih gradova
U Splitu je 15. studenoga 2014., u Gospodarskoj komori održana Godišnja konferencija Stalnog Foruma antifašista i antifašističkih boraca i Instituta za povijest jadransko- jonskih gradova. Hrvatska je već drugi put u tri godine domaćin ovog uglednog događaja jer je 2012., održana Godišnja skupština u Rijeci i u Istri. Suorganizatori konferencije bili su Forum Permanente iz Ancone te Udruga antifašista Grada Splita i Grad Split.
Konferencija je otvorena pozdravnim govorima organizatora uz asistenciju tročlanog Predsjedništva konferencije u sastavu Leonardo Animali predsjednik, Sergio Bernich, potpredsjednik i Josip Milat, član. Prvi se nazočnima obratio gradonačelnik Grada Splita Ivo Baldasar koji se osvrnuo i na temu plenarne sjednice: „Kultura sjećanja.“ Gradonačelnik je Baldasar govorio o Kulturi sjećanja kao o Kulturi sukoba , kojoj smo svi svjedoci posljednjih dvadesetak godina. Važno je ne pretvoriti Kulturu sjećanja u politički igrokaz. Dužnost je svih nas da se to ne dogodi. Gradonačelnik je i spomenuo da nas razdvajaju podjele iz prošlosti potpomognute dugotrajnom gospodarskom i moralnom krizom. Završavajući svoj pozdravni govor, gradonačelnik Baldasar apelirao je na povjesničare da naprave konsenzus oko povijesti kako bi izgradili kvalitetnu Kulturu tolerancije i suživota odnosno „ Kulturu sjećanja“.
Dobar rad i uspješan rad na konferenciji zaželio je u ime SABA RH njegov dopredsjednik Dinko Tamarut. Naglasio je da je nacifašizam u društvu prisutan zbog problema u društvu te da je cilj Foruma a i našeg društva zalagati se za slobodu i demokraciju, a protiv rasizma i ksenofobije. Na izlaganje Dinka Tamaruta nadovezao se Leonardo Animali predsjednik Stalnog Foruma( Foruma Permanente). Zadatak je Foruma, rekao je Animali, braniti, promicati i unaprijediti antifašizam u zemljama koje dodiruje Jadransko i Jonsko more. Osvrnuo se i na devetogodišnju povijest Foruma i zahvalio osnivačima ove institucije. Članovi su Foruma ljudi koji su svjesni prošlosti, koji podupiru demokraciju počevši od lokalne razine i osvrću se prema budućnosti i edukaciji mlađih naraštaja. To je jedini način kojim se mogu zahvaliti starijim generacijama koje su aktivno pobijedile nacizam i fašizam rekao je Animali završavajući svoje izlaganje.
Prvi odnosno uvodni dio konferencije zatvorio je Josip Milat, predstavnik UABA Grada Splita. Milat je istaknuo zadovoljstvo što se Godišnja konferencija Foruma održava u gradu Splitu koji obilježava 70. godina oslobođenja od nacifašizma. Osvrnuo se i na bogatu antifašističku tradiciju i povijest grada Splita. Posljedice fašizma su takve da je antifašizam neminovnost zaključio je Josip Milat.
Drugi dio konferencije započeo je plenarnim predavanjima koje je otvorio dr. sc. Aleksandar Jakir iz Splita s temom: „ Strahote fašizama i antifašizam i zašto kultura sjećanja.“
Devedesetih se godina dvadesetog stoljeća vodila velika diskusija o Kulturi sjećanja. Pad Berlinskog zida donio je nove potrebe za identifikacijom Istoka i Zapada. Na Zapadu se razvija demokratska kultura sjećanja. Na Istoku se vlasti bave reinterpretacijom povijesti. U Italiji se 1919., rađa fašizam, 1926., se otvaraju konfinacijski logori. Svojim nasilnim odnosom prema stanovništvu fašisti mijenjaju nacionalnu sliku dijelova Italije( krajevi dobiveni Londonskim ugovorom 1915.), ali se usprkos svemu stvara slika o „ dobroćudnoj“ diktaturi u Italiji. U Njemačkoj je situacija bitno drugačija nego u Italiji. Naglašava se rasna superiornost, donose se Rasni zakoni 1935., koji su uvod u holokaust. Logori imaju funkciju uništenja i istrebljenja. Početkom Drugoga svjetskog rata, nacisti žele na Istoku Europe stvoriti Lebensraum – prostor za život superiorne arijevske rase. Planiraju uništiti ili deportirati preko 80 posto Zapadnih i Istočnih Slavena. U postizanju germanizacije odnosno svog cilja uništenja Slavena, koriste se Einsatzgruppama, otvaraju šest „ Logora smrti“ od kojih je najpoznatiji Auschwitz u istočnoj Poljskoj. Slično se dogodilo i u NDH, gdje su također vršeni masovni zločini protiv civilnog stanovništva. Završavajući svoje zanimljivo predavanje dr. sc. Jakir je naglasio važnost komemoracije kao jednog od oblika antifašizma jer su strahote fašizma, nacizma i holokausta jako utjecale na kulturu sjećanja.
Nakon dr.sc. Jakira predavanje su održali predstavnici UABA iz zemalja sudionica konferencije. Branko Grošeta iz UABA Dubrovnik osvrnuo se na devalvaciju moralnih vrijednosti u današnjem društvu, Zdenko Duplančić iz Subnora Srbije o falsificiranju povijesti koje teško podnose još uvijek živući sudionici antifašističkog pokreta. S njim se složio i Lovre Gulić, 95 –godišnji borac Prve dalmatinske brigade, a ujedno i najstariji živi nosilac Partizanske spomenice iz Dalmacije. O radu UABA Zadarske županije govorio je Nikola Šušak iz Zadra. Predstavnici“Istituo Alcide Cervi“, predstavili su institut osnovan 1972. , u Reggio Emiliji. Institut se bavi proučavanjem antifašističke prošlosti u Italiji, organizira razne javne tribine i konferencije, diči se jakom izdavačkom djelatnošću, a aktivan je i u edukaciji školskog uzrasta u Italiji. Naziv je institut dobio po sedmorici braće Cervi, svi ubijeni u sukobu s fašistima. Rastko Švalba iz UABA Primorsko – goranske županije govorio je o rušenju spomenika NOB-a u Republici Hrvatskoj, o uništenju muzejskih zbirki i knjižnica s temama iz NOB-a. Članica Subnora Crne Gore, Branka Nikezić je predstavila o aktivnosti njezine udruge u Crnoj Gori. O reviziji prošlosti i o davanju imena ulica fašistima u sjevernojItaliji govorio je Diego Cudini iz ANPI Venecija.
Ustroj UABA u Primorsko – goranskoj županiji nazočnima je predstavio Dinko Tamarut, o važnosti komemoracija žrtvama fašističkog i nacističkog terora i obilježavanja važnih obljetnica antifašističke borbe u današnjem društvu govorio je Krešimir Sršen iz UABA Grada Splita. Puniša Jovanović iz Saveza boraca Grada Kraljeva naglasio je važnost financiranja antifašističkih organizacija, osvrnuo se ina privatizacijske pljačke u svom kraju, koje su utjecale i na financijsku situaciju njegove udruge. Predstavnik ANPI Marche Claudio Maderoni emotivno je govorio o mnogim obiteljima koje je sredinom dvadesetih godina koje je progonio fašizam. Ništa manje emotivan nije bio ni Luciano Pelizzon iz UABA Grada Kopra koji se podsjetio osobnih patnji pod fašizmom, a govorio je i o negiranju NOB-a u današnjoj Republici Sloveniji.
Treći dio rada na konferenciji odnosio se na aktivnosti koje se provode u školama u Republici Hrvatskoj i na aktivnosti mladih antifašista iz Italije, Slovenije i Hrvatske.
Način rada sa školskim uzrastima u Istarskoj županiji i o važnosti edukacije o antifašizmu, holokaustu, i demokraciji govorio je Igor Jovanović iz SAB-a Istarske županije. Predstavio je aktivnosti koje se odvijaju u pulskim osnovnim školama pogotovo na tradicionalni Dan Spomena Grada Pule te dugogodišnju suradnju s jedinim pulskim kinom Valli koja se odvija u dane obilježavanja Dana holokausta u siječnju svake godine.
Veoma uspješnu suradnju s osnovnim i srednjim školama u Primorsko – goranskoj županiji predstavila je Suzana Cvjetković iz UABA Grada Opatije. Već više od deset godina uspješno surađuju s pet osnovnih i srednjih škola, organiziraju izložbe, satove povijesti, terenske nastave i programe s antifašističkim predznakom. U drugom je dijelu svoga izlaganja Suzana Cvjetković predstavila je video uradak s nedavno održane Međunarodne ljetne škole mira u Boroziji blizu Savudrije.
Završni dio konferencije“ preuzeli“ su mladi antifašisti iz Italije, Slovenije i Hrvatske čiji su istupi bili izrazito zanimljivi i važni. Bilo je riječi o akcijama mladih antifašista u Splitu, u Italiji, o građanskom aktivizmu i akcijama solidarnosti. Mladi su antifašisti dokazali da je ova Godišnja konferencija različitih kultura i generacija antifašista okupljenih oko zajedničkog cilja, borbe za bolju budućnost te da je antifašizam temelj jednog novog humanizma.