Posjet Golom Otoku

UABA Grada Opatije organizirala je u okviru svog programa instruktivnih pohoda za svoje članove, posjet Golom otoku. Članovi, njih 45, s velikim interesom su krenuli na put.

Nakon povratka razgovarali smo sa tajnicom Suzanom Cvjetković: „Nakon vožnje autobusom do Crikvenice nastavili smo putovanje brodom dva i pol sata prema Golom otoku. Sve nas je zadivila ljepota naše obale i otoka.
Na Golom otoku dočekao nas je lokalni vodič s kojim smo krenuli u povijest.
Ugledali smo predivne kamene građevine ali u potpunosti uništene iznutra. Samo kamen na kamenu stoji a zidovi pričaju priču. Vidjeli smo zgrade gdje je bila komanda, restoran, ambulanta, škola, hale za proizvodnju dijelova za strojeve, hale za izradu stolica i drvenih predmeta, keramike, zgradu 102 gdje su bile samice, gdje su spavali kažnjenici.

Treba razlikovati vrijeme i vrijeme kada su na Goli otok dolazili pojedini zatvorenici. U studenom 1947 došli su prvi politički zatvorenici, njih 1200 . Bilo je tu političara, komunista, pa čak i narodnih heroja. Ali i običnih ljudi koji su tu privedeni samo zato što ih je netko prokazao da su nešto napravili ili rekli a da to često i nije bila istina. Zajedničko im je bilo što se nisu mogli pomiriti s činjenicom da dojučerašnji saveznik SSSR više to nije i da bi politika SSSR-a mogla ugroziti suverenitet tadašnje Jugoslavije.
Ljudi su bili osuđivani na izdržavanje kazne na Golom otoku administrativnim aktom, rješenjem suca za prekršaje ili insceniranim procesima. Oni su trebali biti izolirani kako se ne bi širile takve pro ruske ideje. Na Golom otoku su se međutim događale i ružne stvari prisutne u većini zatvora. Ljudi su bili mučeni od samih zatvorenika, čamili su u samicama ili teško radili.
Zadnji politički zatvorenici otišli su s Golog otoka 1955.g.
Nakon toga u zatvor su dovođeni kriminalci i najvećim dijelom maloljetni delikventi. Na otoku su izdržavali kaznu i radili. Imali su 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja. Za svoj rad su primali i novčanu naknadu. Postojala je i škola u kojoj su mnogi i završili i obrtnička zanimanja.“

Zatvor na Golom otoku zatvoren je 1988.g. Danas ga jako puno ljudi posjećuje, čak i stranih turista. Nažalost Goli otok je zapušten i valjalo bi ga urediti u turističke svrhe i na pravi način valorizirati kao povijesno kulturno dobro. Možda i bude nešto od toga, samo da se dvije lokalne samouprave koje svojataju projekt revitalizacije – dogovore.

Ekspedicija UABA Opatija na golom Otoku

Sat povijesti za učenike srednjih Opatijskih škola u Lipi

UABA Grada Opatije u suradnji sa srednjim Opatijskim školama svake godine početkom školske godine organizira sat povijesti u Memorijalnom centru Lipa pamti u Lipi.
Ove godine sudjelovale su Gimnazija Eugen Kumičić i Obrtnička škola iz Opatije. Učenici su bili u pratnji profesorica Ivane Černeha i Anke Ostojić.
U Memorijalnom centru učenici su sudjelovali u interaktivnim radionicama pod stručnim vodstvom kustosice Vane Gović i na kraju prezentirali svoje radove. Učenici su prošetali selom, vidjeli ostatke izgorjelih kuća i osjetili tragediju koja se tu dogodila tog jednog običnog nedjeljnog popodneva od prije sedam desetljeća.
Položili su cvijeće i svijeće na Spomenik i odali počast svim žrtvama: njih 269 svirepo ubijenih, od toga 96 djece, 87 spaljenih kuća i 85 spaljenih gospodarskih objekata. Lipa je 30.4.1944. u samo nekoliko sati postala centar nehumanosti i nečovječnosti i kao takva proglašena je od strane UNESCO-a simbolom, kao jedno od 3 sela u Europi (Lidice Češka i Oradur sul Glane Francuska) koje je bilo žrtvom najžešćeg fašističkog terora.
U želji i nadi da se takva nehumanost više ne ponovi pred mnogo je ljeta iznjedreno DESET ZAPOVJEDI LIPE za humaniju budućnost. Namijenjene su upravo mladima, pa su ih tako i opatijski srednjoškolci, tijekom sata povijesti, preuzeli kao pravila za život i svojevrstan memento:
1. Svaki pojedinac, zajednica, narod ima svoj identitet. Poštuj tuđi identitet i onda kad se on razlikuje od tvojeg.
2. Imaj obzira prema drugim pojedincima u svemu što činiš.
3. Zalaži se za prava i slobode sebe i drugih.
4. Cilj ne opravdava sredstvo.
5. Uvijek budi odgovoran za svoje postupke.
6. I odluka o nedjelovanju je djelovanje.
7. Skromnost i suosjećanje hvalevrijedne su ljudske vrijednosti.
8. Tvoja prava ne smiju ugrožavati prava drugoga.
9. Ako neka ideja ima dovoljan broj sljedbenika ne znači da je ispravna.
10. Svi smo jednaki u svojim pravima.

Živite i djelujte prema tome!

20.IX.2017

Flickr Album Gallery Powered By: Weblizar

POSJET VARAŽDINSKIH ANTIFAŠISTA

Krajem osmog mjeseca je u posjeti Opatije bila grupa od tridesetak članova Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije na čelu sa predsjednikom Milivojem Dretarom. Domaćin im je bila opatijska Udruga antifašista.

Tijekom posjeta gosti iz Hrvatskog Zagorja položili su vijenac na spomenik u Spomen parku Jama Ičići gdje su ih na turobni događaj najvećeg zločina Drugog svjetskog rata u našem liburnijskom kraju upoznali Oleg Mandić i Suzana Cvjetković.

Preostali dio dana protekao je u druženju kao i posjetu Muzeja u Lipi.

Nekoliko fotografija s obilaska pogledajte u nastavku…

Posjet Iz Varaždina

Flickr Album Gallery Powered By: Weblizar

Sportsko druženje antifašista PGŽ

U subotu 10 lipnja 2017. u Lipi su održane 14. Sportska igre antifašista PGŽ-a. Uz domaćina UABA Liburnije učestvovali su antifašisti iz Kastva, Viškova, otoka Krka, Novog Vinodolskog, Crikvenice, Riječkog prstena i naravno… Opatije. A kao gosti još i prijatelji antifašisti iz Buzeta. Njih skoro dvije stotine.

Nakon okupljanja, polaganja vijenaca na spomeniku mučeništva kao i prigodnih govora dobrodošlica, te lagane okrijepe pred takmičenjima, započeli su žestoki sportski susreti u raznim disciplinama. U boćanju, pikadu, briškuli-trešeti i šahu. Te na koncu u potezanju konopa – muškom i ženskom.

Na koncu pobjednici su dobili pehare i medalje, a svi skupa su se do kasnih popodnevnih sati prijateljski družili uz partizanski grah i dobru kapljicu.

U nastavku nekoliko fotografija…

Flickr Album Gallery Powered By: Weblizar

Obilježena godišnjica oslobođenja Opatije

U povodu obilježavanja 72. godišnjice oslobođenja Opatije UABA Grada Opatije i Grad Opatija priredili su u Vili Angiolini svečano prisjećanje na te ponosne dane naše prošlosti. Bilo je prigodnih zastava, govora i filma.  Prikazan je   kratki dokumentarni film Oslobođenje Opatije… (Olega Mandića), a centralni događaj je bio nastup Rajka Samueli Kačića, vojnog inženjera, bivšeg predsjednika Hrvatskog časničkog zbora PGŽ-a i uvaženog vojno-povijesnog stručnjaka, koji se prigodnim predavanjem i uz pomoć raznovrsnih video prikaza osvrnuo se na povijesne dane našega kraja od pred više od sedam desetljeća. Kačić je pri tome uspio nazočne „uvući“ u ta davna ratna događanja s kraja Drugog svjetskog rata od oslobođenja kvarnerskih otoka preko iskrcavanja 4. jugoslavenske armije u Brseču i Mošćeničkoj Dragi, pa sve do bitke za Opatiju. Posebnu su pažnju izazvale snimke brodova iz tog vremena, a korišteni pri iskrcavanju. Zamjetno zadovoljna publika, njih pedesetak, je na kraju pozdravila predavanje dugim odobravajućim pljeskom.

Predavanje O Oslobođenju Opatije Apr2017

Flickr Album Gallery Powered By: Weblizar

Županijska nagrada za životno djelo našem počasnom predsjedniku

Na svečanosti povodom Dana PGŽ-a, 12. travnja 2017., našem je počasnom predsjedniku, Olegu Mandiću uručena Nagrada za Životno djelo „za promicanje antifašizma kao jedne od vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska“. Napomena: To je prvi puta u našoj Hrvatskoj da je netko nagrađen tako visokim priznanjem/odličjem, prvenstveno radi njegove antifašističke aktivnosti!

Istovremeno je posthumno dodijeljena Nagrada za životno djelo i opatijskom glazbeniku Ljubi Kuntariću, te dvije godišnje nagrade, kao i nekoliko posebnih županijskih nagrada.

U ime nagrađenih zahvalio je Oleg Mandić slijedećim riječima:

Dopustite mi da vam se obratim u ime danas nagrađenih, kako onih medicinsko zdravstvene grupacije, onih nazovi opatijske grupacije, kao i svih ostalih. Posebno sam počašćen što govorim i u ime mog dragog sugrađanina, Opatijca, Ljube Kuntarića kojeg nažalost više nema sa nama.

Činim to u prvom redu kako bi vam izrazio zahvalnost na uručenim nagradama.

Pri tome, zadržat ću se na jednoj manje isticanoj sastavnici svake nagrade.

 

U samoj Odluci o dodjeli svake nagrade, kaže se, kako se Nagrada sastoji od pisanog priznanja i alternativno od stanovitog novčanog iznosa. Međutim sve nagrade, a posebno one kakve su ove danas podijeljene, imaju i svoju, nazovimo ju, psihološku komponentu. Nagrađene osobe su se istakle nekim svojim djelovanjem na nekom području. Ali nisu one krenule u to ciljano i proračunato, željne nagrade i priznanja. Kako rekoh, mnoga dostignuća nemaju ni svoju lukrativnu komponentu.

Pa što onda ostaje potencijalnom laureatu?

Ostaje želja da u sredini u kojoj živi bude prepoznat i da mu priznat bude njegov rad. Ali nažalost upravo to najčešće izostaje. Stoga moja/naša zahvalnost ide vama prvenstveno stoga što ste u nama prepoznali i priznali ono što mnogi drugi nisu.

Osim toga, želja mi je posebno istaknuti jedan ovogodišnji presedan, i to upravo kod moje nagrade za životno djelo. Koliko je meni poznato, nagrada dodijeljena meni – po prvi je put u našoj zemlji Hrvatskoj dodijeljena – (pod navodnicima) „za promicanje antifašizma kao jedne od vrijednosti na kojima počiva Republika Hrvatska“. Pa kad i ne bi cijeli jedan život bio uložen u ovoj povelji, već sama formulacija rečenice koju sam vam netom pročitao, zaslužuje velebnost samog čina.

Hvala vam!“

Flickr Album Gallery Powered By: Weblizar

Vlak sjećanja 2017

I ove je godine naša Udruga u okviru međunarodne suradnje organizirala Vlak sjećanja na Auschwitz.

Krenulo je vlakom iz Rijeke 23/ožujka 25 putnika: 20 školaraca (od čega 11 iz Opatije i 7 sa otoka Krka) te 5 odraslih.

Detalj ugođaja s polaska

Došli su ih ispratiti: g. Paolo Palminteri, generalni konzul RItalije u Rijeci (talijanske udruge civilnog društva su nosioci projekta), g. Dinko Tamarut, predsjednik antifašista naše Županije i g. Oliver  Kvasina , ravnatelj opatijske gimnazije.

Program s putovanjem traje skoro pet dana, od čega dva u Krakowu i jedan u Oswiecimu (Auschwitz), gdje ih je dočekao osvjedočeni prijatelj naše udruge g. Rikard Domazik, bivši kustos Muzeja mučeništva, sa posebnim programom za naše putnike.

Povratak je bio obilježen upečatljivim dojmovima, koje će đaci pisanom i izgovorenom riječju prenijeti ostalim učenicima u svojim školama u okviru školskih programa.

Vlak Sjećanja 2017

Flickr Album Gallery Powered By: Weblizar