U nastavku donosimo presjek događanja ovogodišnjih Dana antifašizma…
2.3.2018. na konferenciji za medije u uredu gradonačelnika, na kojoj su bili prisutni gradonačelnik Ivo Dujmić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije Bruno Starčić, počasni predsjednik UABA-e i glavni inicijator Dana antifašizma u Opatiji Oleg Mandić, ravnatelj Gimnazije Eugena Kumičića Opatija Oliver Kvasina, moderator tribine u sklopu Dana antifašizma Neven Šantić i tajnica UABA-e Suzi Cvjetković.
– Grad Opatija ponosan je što ima Dane antifašizma već devet godina, a koji su postali brend našega grada. Posebnost ovog projekta je što se ne bavi samo prošlošću, već i aktualnim temama, s ciljem što više zainteresirati i uključiti naše mlade sugrađane. Dani antifašizma i Opatija prepoznati su ne samo diljem Hrvatske, već i međunarodno, a čemu svjedoči i nedavni poziv gospodinu Mandiću iz Italije, gdje je u nekoliko talijanskih gradova održao predavanja. Zahvaljujem mu na trudu u ovih devet godina te što promovira naš grad i vrijednosti antifašizma, kazao je gradonačelnik Dujmić te pozvao sugrađane da u što većem broju posjete manifestaciju.
– Fašizam je zlo. U najširem smislu sinonim za svako zlo. Još u starom Rimu „anti“ je značilo „protiv“, antifašist je dakle onaj tko je protiv fašizma. U širem, prenesenom smislu, to je protivnik i neprijatelj svakog zla, istaknuo je Oleg Mandić te objasnio kako je ova misao bila nit vodilja kada su entuzijasti UABA-e i GEK-a prije devet godina osmislili i pokrenuli Dane antifašizma, kao svojevrstan korektiv manjkavim nastavnim planovima u školama te podsjetio na dosadašnje teme manifestacije – Suživot, Građanska hrabrost, Ekstremna desnica, Ratno nasilje, Genocid, Djeca žrtve, Kultura sjećanja i Govor mržnje.
7-9.3.2018 – 9.Dani Antifašizma u Opatiji
Tijekom tri dana održavanja Dana antifašizma, prvi dan je tradicionalno bio posvećen filmskoj večeri, na kojoj će je predstavljen dokumentarni film „Češki san“ Vita Klusaka i Filipa Remuda. Gost večeri je bio dr. Igor Duda, profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Puli, dok je moderatorica bila Jelena Androić.
Drugi dan posvećen je bio mladima, a održane su dvije radionice za učenike opatijskih srednjih škola na temu „Suvremeno ropstvo generacije Z“, jedna u suradnji s Platonovim društvom iz Zagreba, a druga u suradnji s udrugom Filmaktiv iz Rijeke. Učenika je bilo čak osamdesetak, te su izdali i prigodnu publikaciju koja se podijelila prisutnim posjetiteljima i toga dana i slijedećeg.
Treći dan rezerviran je za tribinu „Suvremeno ropstvo“ u kojoj su sudjelovati Dalida Ritossa s Pravnog fakulteta u Rijeci i Nebojša Zelić s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Moderator je bio Neven Šantić, a pojedine tema rasprave su bile slijedeće: Od trgovanja do dužničkog ropstva; Desetine milijuna robova u svijetu, najviše žena i djece; Kako zaustaviti sramotno profitiranje na ljudima.
Na tribini su sudjelovali doc. dr. sc. Dalida Rittossa s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. Nebojša Zelić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a moderator je već tradicionalno bio novinar i publicist Neven Šantić. Tribinu su pratili i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić, predsjednik SABA PGŽ Dinko Tamarut, predsjednik UABA Liburnije Branko Afrić, predsjednik UABA Kostrene Ljube Paškvan te idejni tvorci i pokretači Dana antifašizma u Opatiji počasni predsjednik UABA Opatije Oleg Mandić i profesorica Gimnazije Eugena Kumičića Opatija Tatjana Matetić, kao i ravnatelji opatijskih škola, učenici te gosti i uzvanici.
Prisutne je pozdravio predsjednik UABA Grada Opatije Bruno Starčić, a učenica 2. razreda Gimnazije Dora Rinčić prezentirala je rad učenika na drugom danu manifestacije pod nazivom Suvremeno ropstvo generacije „Z“. Istaknula je da je u radionicama sudjelovalo 87 učenika iz sve četiri opatijske srednje škole, a održane su četiri radionice na dvije teme – jedna u suradnji s Udrugom „Platonovo društvo“ iz Zagreba, a druga u suradnji s Udrugom „Filmaktiv“ iz Rijeke.
Na održanoj tribini Rittossa i Zelić pokušali su definirati pojmove ropstva, suvremenog ropstva te raznih oblika ropstva, kao i trgovanja ljudima. Zelić je govorio o moralnim normama ropstva, a Rittossa o formalnim normama te je navela nekoliko vrlo interesantnih primjera iz hrvatske prakse. Istaknuto je da danas ima 40 milijuna ljudi u svijetu koji žive u nekoj vrsti ropstva, od čega su 70 posto žene, a 25 posto djeca.
– U Hrvatskoj je od 2009. godine do danas pravomoćno osuđeno 16 počinitelja kaznenih djela ropstva i trgovanja ljudima, što nam govori da statistike koje imamo nisu ni približno točne, već su brojke mnogo veće, kazala je Rittossa.
Zaključeno je da je ropstvo vrsta „virusa“ koja permanentno mutira i uvijek će netko naći načina da drugog drži u nekom obliku zavisnosti, pa tako npr. i neplaćanje rada radnicima, a što je čest slučaj u Hrvatskoj, predstavlja također neki oblik suvremenog ropstva. Da bi se borili protiv, potrebno nam je znanje, edukacija i prevencija, kao i ovakve tribine koje obavezno moraju uključivati mlade ljude, istaknuli su sudionici tribine.